Gruja Petrol

Benzinska pumpa "Gruja Petrol" na dobro poznatoj adresi Temišvarski put bb, Žitište i MOL grupa nude vam najkvalitetnije gorivo u Srbiji po izuzetnim cenama.

Aktuelne i uvek povoljne cene goriva koje ovom prilikom izdvajamo su:

Evro Premijum BMB - 151.10 rsd, Evro Dizel - 162.40 rsd, TNG - 76.40 rsd

... a pored goriva, samouslužne auto perionice, možete pronaći asortiman MOL ulja i akumulator Power-Max PM1400 12V 140Ah po pristupačnoj ceni.

S obzirom na to da gorivo ima ključnu ulogu u očuvanju automobila uverili smo se u iskustva potrošača na licu mesta a ona su krajnje pozitivna. Ostaje na Vama samo da se uverite u kvalitet.

Takođe svi redovni potrošači imaju mogućnost popusta uz karticu od 2.00 dinara po svakom naftnom derivatu.

Write comment (0 Comments)

Osnovnoj školi "Sveti Sava" iz Žitišta odobrena su sredstva za realizaciju projekta "Opremanje osam učionica računarima i tabletima" po konkursu za dodelu sredstava prikupljenih po osnovu odlaganja krivičnog gonjena.

Ugovor sa Vladom republike Srbije zaključen je u iznos od 455.000 dinara a sredstva su uplaćena na račun škole.

Komjuterska oprema i tableti raspoređeni su po učionicama, čime su se stvorili uslovi za vođenje "esDNEVNIKA" - elektronskog dnevnika implementiranog od strane Ministarstva prosvete. Od realizacije projekta korist će imati 220 učenika i 24 nastavnika. Oprema takođe služi za realizacije nastave putem digitalnih udžbenika.

Write comment (0 Comments)

Crveni krst Žitište je danas počeo edukativnu akciju „Bezbednost dece u saobraćaju“. Akcija je namenjena učenicima i učenicama prvih razreda osnovnih škola iz opštine Žitište.

U saradnji sa pripadnicima saobraćajne policije održano je predavanje za tri osnovne škole koje gravitiraju ka Žitištu, gde su deca po završenom predavanju praktično prelazila kolovoz na mestu gde saobraćaj reguliše semafor i gde nema semafora.

Bilo je puno pitanja za saobraćajce i zanimljivih dosetki, tako da je sve u svemu ovo bilo jedno zabavno i poučno druženje, a i prilika da se đaci iz više sredina upoznaju među sobom.

Crveni krst je svim učesnicima podelio poklone: Fluorescentne prsluke, rasporede časova sa zanimljivim pitalicama iz oblasti bezbednosti u saobraćaju koje su prilagođene deci njihovog uzrasta i hemijske olovke, kao znak sećanja na današnje predavanje.

Akcija se nastavlja narednih dana u Banatskom Karađorđevu i Torku dok se ne obuhvate svi đaci prvaci sa teritorije opštine Žitište.

"Iskorisili bi priliku da se zahvalimo razumevanju i podršci direktorica škola, a posebnu zahvalnost dugujemo Opštini Žitište koja je obezbedila sredstva za poklone preko Saveta za bezbednost saobraćaja u okviru preventive i edukaciuje iz saobraćajne kulture i bezbednosti. Cvreni krst se nada da će ova akcija pomoći još bezbednijem saobraćaju u našoj sredini- što je naš prevashodni cilj i ideja." - istakli su iz Crvenog krsta Žitište.

Write comment (0 Comments)

U nedelju, 15. septembra, u Žitištu održao se peti po redu ODA fest u prostoru nekadašnje diskoteke u centru sela. Grupa mladih entuzijasta, uz mnogo truda i poteškoća, stvorila je pravi rokenrol festival.

Prvi ODA fest organizovan je 2015. godine a do danas preko 20 bendova nastupilo na ovoj manifestaciji. Festival organizuje nekoliko drugara lokalaca okupljenih oko iste ideje a to je da se u maloj sredini promovišu autorski bendovi i sluša dobra muzika sa nadom da će se festival jednoga dana podići na viši nivo i da će trajati koji dan više.

Ove godine u Žitištu nastupili su bendovi Žile Acoustic, Mr. Fuzz, Sinhro i Restrikcija a kako organizatori manifestacije kažu zadovoljni su odzivom ljudi koji su posetili ovaj muzički festival.

 

Write comment (0 Comments)

Šetalište u Žitištu opet je zasijalo punim sjajem, a prostor pored reke dobio je drugačiji izgled u večernjim satima. Usled tehničkih problema (udara groma u sistem osvetljenja) šetalište već duži period nije bilo osvetljeno.

U subotu 21. septembra firma "Elektro lumen" izvršila je zamenu 30 sijalica sistema rasvete, a sredstva su obezbeđena iz opštinskog budžeta, u okviru održavanja javne rasvete.

Osvetljenje će omogućiti večernje šetnje i treninge kao i veću posećenost ovog žitištanskog kutka.

 

Write comment (0 Comments)

Lokalna samouprava Žitište i ove školske godine neguje koncept politike sa dobrim pristupom u smislu odgovornosti prema đacima prvacima na teritoriji opštine Žitište.

Predsednik opštine sa svojim saradnicima obišao je danas učenike prvih razreda osnovnih škola u Žitištu, Srpskom Itebeju i Banatskom Karađorđevu.

Uz želje za dobrim uspehom i prijatnim polaskom u školu prvacima je podeljena finansijska podrška u iznosu od 3.000 dinara. Ove školske godine, u našoj opstini, upisan je 131 učenik - đak prvak

 

Write comment (0 Comments)

PerSu marketi, domaći maloprodajni lanac sa teritorije Vojvodine, za predstojeću nedelju spremio je za Vas brojna akcijska sniženja koja Vam omogućavaju uštedu budžeta, ali i da zaradite kupujući uz PerSu karticu lojalnosti.

Ostvarite povrat novca od 1.5% pri svakoj kupovini u svim PerSu marketima, ali i u više od 120.000 partnerskih firmi širom sveta. Zatražite karticu od svog prodavca ili se prijavite klikom na link.

Tokom ovonedeljne akcije, po pristupačnim cenama možete kupiti sveže, zdravo i ukusno voće i povrće, ali i druge kvalitetne namirnice.

Pored "Nedeljne akcije" tu je i nezaobilazna "SuPer akcija". Iz ponude izdvajamo SuPer četvrtak, razlog više da posetite najbliži PerSu market i na vreme obezbedite zimnicu. Samo u četvrtak 19. septembra u svim PerSu marketima možete kupiti 6x Krastavci kornišoni TO! 680g ceni od 630 dinara.

U svakom trenutku, kompletnu akcijsku ponudu PerSu marketa, možete pogledati ovde www.persu.rs

 

Write comment (0 Comments)

U nedelju 15. septembra u centru Ravnog Topolovca održana je šesta gurmanska manifestacija "Roštiljijada". Učešće na ovom događaju je uzelo 10 ekpa sa teritorije opštine Žitište.

Prvo mesto osvojila je ekipa iz Srpskog Itebeja, drugo mesto pripalo je ekipi iz Novog Itebeja, a treće mesto osvojili su penzioneri iz Žitište. 

U nižem uzrastu prvo mesto osvojila je ekipa iz Žitišta, drugo mesto ekipa iz Ravnog Topolovca kao i treće mesto takođe ekipa iz Ravnog Topolovca.

Svakako najzanimljiviji detalj ove manifestacije bile dečije radionice i takmičarske igre, deca predskolskog i osnovnoskolskog uzrasta su na jedan kreativan način iskazali svoju maštovitost i umešnost.

 

Write comment (0 Comments)

Jedanaesti festival kukuruza u Tordi održan je protekle subote.

Lepo vreme, rekordan broj gostiju i učesnika i ove godine festival je ispunio sva očekivanja. Manifestaciju je otvorio Atila Juhas, državni sekretar za poljoprivredu.

Pored takmičenja u ručnom branju kukuruza organizovan je čitav niz aktivnosti od takmičenja u kuvanju tradicionalnih jela do izložbe poljoprivrednih mašina kao i bogat kulturno zabavni program. Ukupno je učestvovalo 12 ekipa u krunjenju kukuruza. Ova manifestacija ima za glavni cilj ima da prikaže i sačuva tradiciju ručnog branja kukuruza koji je bio jedan od najvažnijih zadataka u životima ruralnih ljudi, ali i da se isti ti običaji prenesu mlađim generacijama i po jedanaesti put cilj je ispunjen.

Ove godine u njivama Torde gde je zajesano oko 70% kukuruza očekuje se prinos iznad proseka.

Write comment (0 Comments)

U najlepšem prostoru u našem okruženju u Restoranu MS u Srpskom Itebeju, priredite proslavu po Vašim specifičnim zahtevima i podelite svoje srećne trenutke, svoje poslovne uspehe i porodične radosti.

Rezervišite datum bilo to za rođendan, svadbu ili krštenje, možda u igraonici, maloj sali, pa čak i u dvorištu. A mi vam možemo pomoći tako što ćemo objaviti već rezervisane termine:

21.09 Velika sala, 28.09.Velika sala, 05.10 Velika sala, 06.10.Velika sala, 12.10.Velika sala, 19.10. Velika sala, 02.11 Velika sala, 09.11 Velika sala , 16.11.Velika sala , 23.11. Velika sala, 27.12. Velika sala.

A neki su obezbedili svoj termin i u 2020 godini - 21.03.2020 Velika sala, 11.04.2020 Velika sala, 16.05.2020 Velika sala, 22.05.2020 Velika sala, 23.05.2020 Velika sala, 30.05.2020 Velika sala, 06.06.2020 Velika sala, 11.07.2020 Velika sala, 15.08.2020 velika sala, 05.09.2020 velika sala, 09.10.2020 Velika sala, 17.10.2020 Velika sala, 07.11.2020 Velika sala.

Write comment (0 Comments)

Tragom uspeha nekadašnjeg giganta „Agroživa“, posrnulog u smutnim vremenima tranzicije,  sigurnim koracima putanju je nastavila kompanija „Premium čiken“ iz Žitišta, koja posluje u okviru grupacije „Biftek“ iz Niša, u okviru koje posluje i „Big bul“ iz Bačinaca.

BUDUĆNOST JE U MALIM PORODIČNIM FARMAMA

Kao jedan od najvećih poreskih obveznika na teritoriji male i nedovoljno razvijene srednjobanatske opštine, kompanija na čijem čelu je Nišlija Saša Stojanović, zapošljava 285 radnika i indirektno od nje živi oko 370 porodica, koje su mali koperanti i vlasnici pilićarskih farmi u Torku, Česteregu, Srpskom Itebeju i ostalim mestima u okolini Žitišta.

"U sistemu ukupno zapošljavamo 2 hiljade radnika, imamo 150 maloprodajnih objekata širom Srbije, četiri klanice, a ovde u Žitištu je centar proizvodnje pilećeg mesa i imamo zaista ambiciozne planove da proširimo i uložimo u proizvodnju i takozvane male farme do 10 hiljada brojlera po turnusu" – kaže za Saša Stojanović, uz napomenu da je jedan od ciljeva da se sajam živinarstva sa Tare, vrati u epicentar, Žitište.

Grupacija „Biftek“ iz Niša, u januaru 2017. godine kupila je iz stečaja propalu firmu, sa lošim imidžom, ali uz velike muke, trud i ulaganja, krenulo se iz početka i trenutno, dnevno se kolje 30 hiljada grla, uz težnju da se ta brojka još poveća, uz nova zaposlenja i ulaganja u proizvodnju, logistiku, marketing i komercijalu.

Veliki je broj radnika, skoro 50 posto, koji imaju iskustvo, jer su radili u nekadašnjem „Agroživu“  iz Žitišta i okolnih mesta i to je veliki zalog, kompanije koja želi da u narednom periodu zapošljava još mlade radne snage, da osim tri postojeće radnje u Žitištu, Sečnju i Zrenjaninu, do kraja 2020. godine ima ukupno 40 prodajnih objekata.

"Pripremamo skoro otvaranje prodavnica u mestu Ečka i dve u Zrenjaninu, u naselju Bagljaš i na Novoj pijaci, čime bismo zaokružili sistem i ostvarili plan za ovu godinu, uz naravno međunrodni IFS standard, koji posedujemo" – dodaje Saša Stojanović, ponosno ističući strategiju razvoja kompanije, koju u budućnosti čine nove mini, porodične farme, kapaciteta 5 do 10 hiljada brojlera po turnusu.

LIDL PARTNER OD POVERENJA

Kompanija „Premium čiken“ jedini je snabdevač Lidla pilećim mesom, na tlu Srbije, a  upravo zahvaljujući pomenutom međunarodnom sertifikatu o visokom standardu proizvodnje iz Žitišta put Lidlovih prodajnih objekata, svakodnevno se isporuči 15 do 20 tona svećeg pilećeg mesa, uz strogu kontrolu Lidlovih stručnjaka.  

NOVA VELIKA FARMA U TORKU

Pored tri postojeće velike farme u Dobrici, Žitištu i Zrenjaninu, koje po turnusu na tržište izbace oko 200 hiljada pilića, u planu je skoro otvaranje nove farme u selu Torak, gde će se takođe proizvoditi isti broj brojlera, sa pet do šest turnisa godišnje.

SOPSTVENA INKUBATORSKA STANICA OGROMAN ZALOG

Miloš Nedeljković, tehniučki direktor kompanije „Premium čiken“ i nekadašnji kadar „Agroživa“ , naglasio je značaj sopstvene inkubatorske stanice, sa hibridima jednodnevnih pilića po najsavremenijim svetskim standardima.

"Plan je ambiciozan, ali i realan, želimo da proizvodnju sa sadašnjih milion i 200 hiljada brojlera, skoro udvostručimo i dostignemo proizvodnju od dva miliona brojlera" – naglasio je Miloš Nedeljković.

MINI PORODIČNE FARME PO BANATU

Uz velike živinarske farme, budućnost ove grane stočarske proizvodnje leži u malim, porodičnim mini pilićarskim farmama, i u kompaniji „Premium čiken“ apeluju na sve koji žele da se oprobaju i pokrenu mini farme na području Banata.

Tekst: Bogoljub Grujić

 

Write comment (0 Comments)

U Banatskom Karađorđevu, u subotu 14. septembra održana je tradicionalna deveta manifestacija "Pogačijada".

Organizatori udruženje žena "Vidovdan”, su ove godine ugostile 12 udruženja i preko 50 gostiju, a pred žirijem, našlo se više od 12 pogača.

Prvo mesto za najbolju pogaču osvojile su "Banaćanke" iz Torka, dok su najlepši etno štand imale žene udruženja 'Zavičaj" iz Ravnog Topolovaca.

Članovi mnogobrojnih udruženja koja su se odazvala pogačijadi ostali su da se uz hranu, piće i dobru muziku i pesmu druže do kasnih sati.

Ovom prilikom želim da se zahvalim našim sponzorima koji su omogućili održavanje pogačijade a to su pre svega Opština Žitište, Mesna zajednica Banatsko Karađorđevo, Doo "Korajlija", "Agrolist-chemical", "Mala pruga", "Raca" doo, Str "Nidžo" - istakla je Verica Marčetić ispred domaćina udruženja "Vidovdan".

Write comment (0 Comments)

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović u subotu je posetio opštinu Žitište. U sklopu posete obišao je Banatsko Karađorđevo,Srpski Itebej i Novi Itebej.

U Banatskom Karađorđevu ministar je obišao stočarsko gazdinstvo Maljković. U razgovoru sa domaćinima ali i lokalnim stočarima razgovarano je o problemima sa kojima se susreću lokalni stočari.

U Novom Itebeju delegacija iz ministarstva i lokalne samouprave obišla je firmu "Carrots kft" doo koja se bavi povrtarskom proizvodnjom.

U Srpskom Itebeju ministar je posetio ratara Gorana Arsića, a poseta je završena obilaskom pekare zamljoradničke zadruge "Mrkšićevi Salaši".

 

Write comment (1 Comment)

Ovog vikenda u Banatskom Karađorđevu meštani ovog mesta obeležavanju Dan mesne zajednice.

Program je počeo u petak 13. septembra logorskom vatrom i vatrometom u centru sela a nastavljen je uveče uz koncert - Nino Šemić  u sali Doma kulture.

U subotu 14. septembra vence na spomen obeležja oslobodiocima i spomeniku dobrovoljcu položili su Mitar Vučurević predsednik Opštine Žitište, Mladen Ajduković predsednik Saveta mesne zajednice Banatsko Karađorđevo, Mirko Krlić poslanik Narodne skupštine, Nataša Knežević direktorica OŠ "NikolaTesla", Vesna Ćuk direktorica Biblioteke "Branko Radičević" i Dragiša Vojnović načelnik Policijske uprave Zrenjanin uz prisustvo brojnih meštana ovog sela.

Tradicionalno u novoj hali OŠ "Nikola Tesla" održava se 12. memorijalni turnir "Nikola i Branka" u znak sećanja na tragićno preminule Nikolu Radovića i Branku Sušu.

Subotu veče će obeležiti nastup Ane Kokić, poznato ime naše muzičke scene, koja svoj nastup zapoćinje u 22h u sali Doma kulture.

Write comment (0 Comments)

Opština Žitište će u narednom periodu realizovati investicije vredne gotovo 200 miliona dinara.
100 miliona dinara će se investirati u Čestereg i u rekonstrukciju vodovodne mreže odnosno zamenu azbestnih cevi. Ugovor je potpisan i u nаrednih desetak dana bi Izvođač radova trebao da bude na terenu. Sredstva u iznosu od malo više od 70 miliona je obezbeđeno od strane Uprave za kapitalna ulaganja.

U Srpski Itebej nove ulice

U Srpskom Itebeju će u narednih 45 dana biti rehabilitovane ulice Branka Radičevića, Banatska, Vojvode Knićanina, Vojvode Stepe, Dositeja Obradovića, Vojvode Mišića i Vojvode Bojovića. Vrednost radova je malo više od 22 miliona dinara od kojih 20 miliona je Opštini dodeljeno od strane Uprave za kapitalna ulaganja.

U Ravnom Topolovcu rekonstrukcija vodovoda

Vrednost zamene azbestnih cevi u Ravnom Topolovcu je 31 miliona dinara, takođe, Ugovor je potpisan sa izvođačem koji ima rok da za 100 dana ovu investiciju privede kraju. Više od polovine ovih sredstava obezbeđena su od strane Pokrajinskog sekreterijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

U Banatskom Karađorđevu sanacija Doma kulture

Javna nabavka je sprovedena i sledi potpisivanje ugovora, vrednost radova je malo preko 20 miliona dinara i radovi bi trebali da krenu u narednih mesec dana. Skoro sva sredstva dobijena su od Uprave za kapitalna ulaganja.

U Torku se mesna kancelarija privodi kraju

U narednih nedelju dana sledi potpisivanje Ugovora vrednog 16.5 miliona dinara posle kojih se očekuje nastavak radova nakon višegodišnje pauze tokom koje nisu izvedeni radovi na ovom objektu.

Write comment (1 Comment)

Svi oni koji vole ajvar mogli su u četvrtak u Žitištu da uživaju u ovoj gastronomskoj takmičarskoj manifestaciji, ali i dobroj zabavi. Osim takmičarskog dela, organizovan je i bogat celodnevi program za posetioce, vredne nagrade za pobednike, kao i edukativni dečiji program. „Izađi mi na teglu” se održava u više gradova u Srbiji, u kojima se takmičari kvalifikuju za veliko finale.

U takmičenju spremanja ovog specijalitea od crvenih paprika učestvovalo je 14 ekipa a manifestacija je održana treću godinu zaredom u Žitištu.

Asocijacija žena iz Krajišnika u svojoj varjači u ovom delu Banata čuvaju najbolji recept "srpskog kavijara" i pobednici su ovogodišnje manifestacije u Žitištu. Treba napomenuti da su žene iz Krajišnika osvojile i pre 2 godine takođe prvo mesto što je najveći dokaz da ubedljivo spremanju najbolji ajvar. Drugo mesto, ali kako kažu za jedan bod razlike od prvoplasiranih, osvojile su žene udruženja "Vredne ruke" iz Srpskog Itebeja, dok je treće mesto osvojila ekipa Predškolske ustanove "Desanka Maksimović".

 

Write comment (0 Comments)

Povodom nedavno objavljenog teksta pod nazivom “Uzgajivač pilića iz Česterega mora da plaća komšiji penale zbog neprijatnog mirisa”, javio se gospodin Nenad Ševarika, koji je u sporu dvojice komšija tužilac. Sudski spor između komšija iz Česterega privukao je pažnju čitave javnosti u Srbiji. Kako se ne bi pogrešno protumačila odluka suda i namera tužioca, gospodin Ševarika je želeo da objasni razloge zbog kojih je komšije tužio. Tvrdi da novac koji mu je isplaćen i koji treba da mu se isplati na ime penala zbog ugrožavanja prava na čist vazduh, nije cilj kojem je on težio. Da bi to i dokazao, uverava da će sve što mu bude uplaćeno po ovom osnovu donirati u humanitarne svrhe.

Epilog spora dvojice komšija iz Česterega, koji predviđa da tužena strana mora da obešteti tužioca svakodnevno sa 20.000 dinara zbog toga što mu ugrožava pravo na čist vazduh možda u razvijenim zemljama ne bi privukao toliko paženje javnosti kao što se to desilo u Srbiji. Reakcije ljudi koji su čuli za ovaj spor su različite. Jedni podražvaju tuženu stranu, budući da tvrdi da je sve rađeno po zakonu. Drugi, pak, smatraju da je tužioc u pravu jer želi da udiše čist vazduh. Ono što je svima privuklo pažnju jeste visina penala koju tuženi mora da plaća. Zbog svega, tužilac je kontaktirao našu redakciju želeći da objasni razloge podnošenja tužbe.

Penali kao iznuđena mera

“Njihov advokat je rekao mom advokatu da zatvaranje objekta ne dolazi u obzir. Ja ne znam šta je sledeće moglo da dođe u obzir. Da ja ćutim i da trpim da oni drže piliće. Meni je advokat rekao da su u tom slučaju samo penali aktuelni. Mi nismo ni znali da to može. I nije mi ni bila namera da od njih uzimam pare. Ni sad mi to nije namera. Namera mi je da udišem čist vazduh. I onda je bilo pitanje koliki će biti penali, pa je sud doneo odluku da to bude 20.000 dinara dnevno. Oni su to isplatili. Prvu tranšu. Druga je malo veća. Kako će se oni izboriti sa tim, ja to ne znam. Mene to ne interesuje. Ja samo hoću da imam čist vazduh ovde u kući”, kaže Ševarika.

Na ime penala Nikola Kovačević je komšiji do sada isplatio 1,7 miliona dinara, a za dug od 2,7 miliona dinara uložio je prigovor na izvršenje.

Sukob između komšija je dostigao vrhunac

S obzirom na sve što se izdešavalo među ovim komšijama, samo se jedno rešenje nameće kao moguće.

“Ne znam šta bih rekao da je rešenje. To rešenje sam znao pre prve isplate penala. Sad to rešenje više ne znam. Zato što su oni mene toliko isprovocirali da ja sada zapravo ne znam ni sam šta bih ja mogao njima da predložim da urade. Da su pokušali pre isplate penala da razgovaraju sa nama i da bilo šta oko objekta urade, verovatno ne bi došlo do ovoga do čega je sada došlo. Verovatno bih ja prešao preko svega da su oni udarili zid. Oni da su podigli zid 2007. godine i da su tada tuje bile samo 5 centimetara velike, za ovih 12 godina one bi narasle na 5 metara. I to bi zatvorilo među, pa nekada ako se oseti nema problema. Međutim, oni nisu ništa uradili. Jako mnogo su propustili sa tim što nisu ništa preduzimali”, objašnjava naš sagovornik.

“Sada je pitanje na šta ja mogu da pristanem, s obzirom da su me toliko isponižavali. Sve su moje ponizili – i decu i nas. Jedino sada dolazi u obzir rušenje objekta. Tada neće plaćati penale. Ja ne znam koji bi mogao da bude drugi put. To je toliko daleko otišlo da sada više ne mogu da pristanem ni na šta drugo nego na rušenje”, dodaje Ševarika.

Ševarika: Merenja kvaliteta vazduha je bilo, ali ne u mom dvorištu

“Da su se oni ponašali kao prave komšije, ipak smo mi komšije, ustvari trebalo bi da budemo, a mi nismo, ne bi bio nikakav problem. Meni nije bio problem toliki kada je on držao 200-300 pilića. Nije bio problem dokle god nije proširio objekat do te mere da je uselio mnogo više pilića, jer je to odmah značilo i mnogo više smrada. Tu ventilatori rade, izbacuju taj neprijatni miris, vetar duva od Vršca prema nama. Sve to nosi na moju i na kuću komšije pored mene. Iza nas kuća nema. I nama najviše i smrdi. Komšija do mene mi je bio svedok. Smatarli smo da ako ja to pokrenem i ako se to reši da nema potrebe da i on tuži. Oni su bili svedoci da se taj smrad širi do te mere da i oni osete”, objašnjava naš sagovornik.

Nenad Ševarika potvrđuje tvrdnju komšija koji drže piliće da su rađena merenja kvaliteta vazduha. Međutim, ima zamerku na način na koji su ta merenja izvršena.

“Jesu rađena merenja od strane Instituta iz Novog Sada. Međutim, ti merni uređaji su bili postavljeni ispred objekta i bili su okrenuti prema njihovoj kući. Takođe, merenje je rađeno u decembru. Niko nije došao da pita da li može da postavi te uređaje na među ili kod mene u dvorište, jer kod mene smrdi, ili ispred ventilatora gde se taj smrad izbacuje. U decembru su pilići bili maleni i zima je, a više smrada ima kada je toplije. Potenciraju priču da smo na selu i da im nije jasno šta očekujemo kakvi mirisi da budu na selu. Slažem se ja da smo na selu i da se na selu drži stoka. Ali, jedno je stoka za sopstvene potrebe, a drugo je farma. Veliki broj životinja stvara veliki smrad”, kaže Ševarika.

“Ne verujem da iko ko pokrene spor ovakav kao ja ide za parama”

“Mi imamo i prostorni plan opštine Žitište. U njemu piše da u naseljenom mestu ne sme da se drži više od 350 komada pilića. Ali i tada mora da se vodi računa o ruži vetrova. Bez filtera nisu mogli da drže ništa. I 350 komada bi smrdelo, doduše manje od 10.000-15.000 komada”, dodaje naš sagovornik.

Visina penala od 20.000 dinara dnevno mnoge u Srbiji je iznenadila.

“Ta visina penala je, po meni, u odnosu na to kako se odvija situacija jako, jako malena. Malena. Trebalo je, po meni, da bude 100.000 dnevno da bi oni prekinuli da proizvode taj neprijatan miris. Ne možeš ti da zarađuješ na tuđoj šteti. Nemam ja ništa protiv što drže piliće, goveda, svinje ili bilo šta. To je njegovo pravo. Može da drži šta god hoće. Ja se bunim što on ispušta smrad na moje imanje. Meni to smeta. A to što on ima stoku neku u objektu, to je njegovo pravo. Neka ima. Ali, neka obezbedi da ne ugrožava nikog drugog. Kako on ima pravo da hrani stoku, tako ja imam pravo da udišem čist vazduh. Ja neću da dozvolim da iko ugrožava moje pravo. Branio sam ga i Apelacioni sud mi je to odbranio”, kaže Ševarika.

“Ne verujem da iko, ko god da pokrene ovakav postupak kao što sam ja pokrenuo, ide za parama. Verujem da svi traže samo čist vazduh. Ja sam, kažem, u penziji, bolestan sam. Supruga je u penziji, bolesna je. Imamo unučad. Hoću da moja unučad trče uz među kako sa jedne strane kuće, tako i sa druge. Da mogu da se igraju, da mogu da se kupaju u bazenu kad god oni to zažele, a ne da biraju vreme kada ne smrdi da bi ušli u bazen”, dodaje naš sagovornik.

Ševarika: Novac od penala će ići u humanitarne svrhe

Kako bi dokazao da cilj odlaska na sud sa komšijom nije materijalna korist, Nenad Ševarika, planira da novac od penala koji mu bude isplaćen da u humanitarne svrhe.

“Znam šta ću da uradim sa tim novcem od penala. Lepo ću da savijem tabak, da upalim auto i odem pravac u Beograd u Tiršovu, tamo gde su bolesna deca, da doniram u humanitarne svrhre. Meni te pare ne trebaju. Nisu mi trebale ni kada sam u sve ovo ušao. Prema tome, otićiću i daću to. Ne moraju ni da objave iz bolnice da su dobili donaciju. Na kraju to ostavljam njima za pravo da li će da objave ili ne. Ali, to ću da uradim. Da li će sav novac od penala, dok ih budu plaćali, ići u humanitarne svrhe na jedno mesto ili na više različitih mesta, videćemo”, kaže naš sagovornik.

Izvor i opširnije na: www.ilovezrenjanin.com

Write comment (5 Comments)

Nikola Kovačević iz Česterega poslednjih godina se bavi tovom pilića. Međutim, kako komšiji smetaju neprijatni mirisi iz objekta u kojem se pilići gaje, on je Nikolu tužio. Sud je vođen od 2015. godine, da bi nedavno dobio i epilog. Vlasnik objekta je u obavezi da plaća penale koji iznose 20.000 dinara dnevno.

„Sud traje od 2015. godine, a penale sam počeo da plaćam početkom ove godine. Do sada sam platio 1.700.000 dinara, a sada treba da platim još 2.720.000 dinara. Obrazloženje presude je da je to subjektivan osećaj komšije i da ja moram da platim jer njemu smetaju mirisi koje proizvode pilići. Bio sam kod predsednika suda u Zrenjaninu i on mi je rekao da bi, čak i ako srušim farmu, morao da plaćam penale. Stvarno ne znam kakva je moja pravna zaštita u svemu ovome. Ovo će da optereti proizvodnju toliko da uopšte više nema smisla da dalje radim. Ja ne mogu da zaradim i da se uopšte bavim ovim. Trenutno imam 10.500 pilića u tovu. Godišnje tu bude šest tura. Međutim, jedno vreme nisam ni držao piliće zbog toga što ne mogu da plaćam penale koji su dosuđeni“, kaže Nikola Kovačević iz Česterega.

VLASNIK IMA SVE DOZVOLE ZA RAD, ALI, IPAK, MORA DA PLAĆA PENALE

Vlasnik ovog objekta kaže da je sve radio po zakonu i da ima sve neophodne papire za postojanje ovog objekta i uzgoj pilića.

„Ja imam sve papire i sve dozvole, a ne mogu da radim pod ovim uslovima. Tu su dozvole za izgradnju, da ispunjavam sanitarne uslove, dozvole veterinarske, komunalne inspekcije. Sve sam radio po zakonu. Institut iz Novog Sada je radio ispitivanja koja su pokazala da su merenja dosta ispod graničnih vrednosti koja su dozvoljena za kvalitet vazduha. Sud to nije uvažio. Ni to, ni izjave svedoka da se to ne oseti. Čak nije uvažio ni dokaze da u jednom periodu nisam imao piliće na farmi. Moram da plaćam penale svaki dan bez obzira da li imam piliće ili ne“, objašnjava naš sagovornik.

„Obraćali smo se svim nadležnim ministarstvima i oni su nam rekli da im je to sve jako čudno i da im nije jasno kako je doneta takva presuda, ali da oni ništa ne mogu da urade, jer je sudstvo nezavisno. Mi planiramo da sve pravne lekove u državi iskoristimo. Ako to ne pomogne onda idemo u Strazbur, jer imamo sve papire i dozvole. Ne znam šta drugo da radimo. U zemlji su nam još na raspolaganju Ustavna žalba i zahtev za zaštitu zakonitosti. Razmišljali smo čak i da iselimo farmu ako bi to bilo ekonomski opravdano. Jedino je to način da se radi, ali pitanje je šta bi i tada bilo. I tamo bi neko mogao da dođe da kaže da mu smrdi i onda ni tamo ne bih mogao da radim. Mislio sam da pravim još jednu farmu, ali kako to da radim kad nemam pravnu sigurnost“, kaže Kovačević.

Višegodišnji sudski spor je značio nekoliko različitih presuda. Sud u Zrenjaninu je najpre presudio u korist tuženog, da bi Apelacioni sud doneo drugačiju presudu. U međuvremenu, uložene su i žalbe na izvršenje… Ipak, komšiji koji je tužio Kovačevića deo novca za penale je isplaćen, a za deo se čeka odluka suda.

OPŠTINA JE NADLEŽNA SAMO ZA IZDAVANJE DOZVOLA ZA GRADNJU

U lokalnoj samoupravi kažu da to za šta će se koristiti ekonomski objekat na selu ne ulazi u njihovu nadležnost.
„Nadležnost opštinske uprave kada su u pitanju farme za piliće je izdavanje građevinskih dozvola za farme. Farme se mogu graditi samo u vangrađevinskom rejonu. Kada je u pitanju ekonomski objekat za uzgoj živine, lokalna samouprva izdaje rešenje o izvođenju građevinskih radova. To su objekti koji imaju manje od 600 kvadrata. U tim objektima se može uzgajati živina u naseljenom mestu. Naša nadležnost se završava sa izdavanjem upotrebne dozvole ili rešenja za izvođenje građevinskih radova. A da li će vlasnik u objektu držati piliće ili neće i koji broj pilića će držati u tom objektu to nije u našoj nadležnosti“, objašnjava Mladen Ajduković iz Opštinske uprave Žitište.

Tuženi Nikola Kovačević i mnogi drugi vlasnici ekonomskih objekata sada strahuju, jer se sa ovakvom presudom postavlja pitanje da li će stočari opstati. Plaćati ovolike penale znači gašenje proizvodnje.

„Nekoliko mojih drugara je počelo da se bavi ovim i žele da ostanu na selu, ali ako se ovako nastavi mislim da selo nema nikakvu perspektivu. Svi ćemo otići ili u grad ili u inostranstvo. Ovakva presuda može da stvori veliki problem i svim ostalim farmerima. Kako u opštini Žitište, tako i u drugim delovima zemlje. I to ne samo vlasnicima farmi pilića, nego i farmi svinja, goveda… Pitanje je šta bi u budućnosti moglo da se desi ako se ovako nastavi. Da moram da plaćam ovolike penale. Ne znam čime da se bavimo na selu, ako ne poljoprivredom“, kaže Kovačević. 

Izvor: ilovezrenjanin.com

Write comment (0 Comments)

Savez organizacija rezervnih vojnih starešina Srbije obeležava 15. septembar kao svoj dan, a ove godine je poseban jubilej - sto godina od osnivanja organizacije.

Organizacija rezervnih vojnih starešina Zrenjanina je povodom ovog jubileja pokrenula akciju da lokalni pekari peku tain – srpski vojnički hleb koji se koristio pre i za vreme Prvog svetskog rata. Ovaj hleb jednostavnog sastava i danas može da se umesi po originalnom receptu.

Od mešavine raženog i belog brašna u odnosu 70 prema 30 odsto peče se hleb koji je sačuvao od gladi srpsku vojsku za vreme oslobodilačkih ratova od 1912 do 1918. Tain na turskom znači sledovanje. Svaki vojnik je dobijao po 800 grama dnevno. Da se i danas može napraviti po starom receptu pokazali su u pekari “Mrkšićevi salaši” u Srpskom Itebeju.

“Ovaj hleb je poseban zato što ne sadrži aditive i konzervanse već prirodno kiselo testo koje mu daje svežinu i koje je ustvari najvažniji sastojak ovog hleba. Prilikom pečenja bio je cilj dobiti što jaču koricu kako bi se duže sačuvala svežina” kaže Biljana Katić, tehnolog pekare “Mrkšićevi salaši”.

Ideja da se peče tain potekla je iz Organizacije rezervnih vojnih starešina Zrenjanina, koji su na ovaj način želeli da obeleže 100 godina Udruženja, koje je osnovano na prvu godišnjicu proboja Solunskog fronta. Za tadašnje njegove članove tain je bio svetinja.

Foto i tekst: Mile Novaković.


Write comment (0 Comments)

Zdenko Oswald živi u Nemačkoj, rođen u Hrvatskoj, i imao je veliku želju da poseti mesto gde mu je majka rođena a to je malo mesto Šušara kod Vršca.

Smestio se u Pančevu odakle je sa motorom krenuo u vožnju po celoj Vojvodini.

U razgovoru sa njim pitali smo ga otkud u Žitištu...“Čuo sam za spomenik Rokija, preko YouTuba a i preko prijatelja iz Nemačke, tako da sam rešio je da dođem u Žitište i da vidim kako sve to izgleda, volim da fotografišem u toku vožnje tako da sam uslikao desetak fotografija Žitišta koje će me podsećati na vaše mesto„ i dodaje „Vojvodina ima dušu, ceo život sam hteo da posetim Vojvodinu i mesto gde mi je majka rođena i jako mi je drago što sam to ove godine i uradio i dobro se osećam zbog toga“.

Write comment (0 Comments)

U maloj sali opštine Žitište, u sredu 18. septembra,  potpisani su ugovori između predstavnika kulturno umetničkih društava odnosno amaterskih dramskih sekcija i predstavnika opštine Žitište.

Komisija za saradnju sa udruženjima građana u protkelom periodu donela je Rang listu predloženih programa/projekata za finansiranje na osnovu raspisanog Javnog poziva za raspodelu sredstava za finansiranje ovih programa/projekata kulturno-umetničkih društava i amaterskih dramskih sekcija za 2019. godinu i to:

1. Kulturno-umetničko društvo "Banatski Dvor" - Redovan rad KUD-a - 125.000,00

2. Asocijacija za razvoj mađarskog obrazovanja i kulture u Banatskom Dvoru "Sič Imre" - Dani sela u Banatskom Dvoru, Velika smotra recitatora Vojvodine - 95.000,00

3. Udruženje "Đurđevdan" Žitište - Očuvanje i negovanje tradicije - 60.000,00

4. Kulturno-umetničko društvo "Ilija Preradović" Banatsko Karađorđevo - Redovan rad i aktivnosti - 125.000,00

5. Kulturno-umetničko društvo "Petar Kočić" Čestereg - Očuvanje običaja i tradicije naših predaka - 125.000,00

6. Mađarsko kulturno-umetničko društvo "Sečenji Ištvan" Hetin - Redovan rad, promovisanje multikulturalnosti - 50.000,00

7. Udruženje "Klub knjige Branko Radičević" Žitište - Reči kulture 2019/2020 - 55.000,00

8. Kulturno-umetničko društvo "Zora" Srpski Itebej - Nabavka narodne nošnje - 150.000,00

9. Društvo za negovanje tradicije ručnih radova "Jorgovan" Torda - Festival kukuruza - 40.000,00

10. KUD "Dositej Obradović" Međa - Smotra folklora, seoska slava - 70.000,00

11. Kulturno-umetničko društvo "Petefi Šandor" Torda - Troškovi putovanja - 50.000,00

12. Udruženje građana "Karađorđevačka prela" Banatsko Karađorđevo - 22. Karađorđevačka prela - 150.000,00

13. Kulturno-umetničko društvo "2. Oktobar" Žitište - Sačuvajmo od zaborava - 50.000,00

14. Udruženje građana "Podgrmeč" Žitište - Manifestacija "Pravoslavni izvori" - 50.000,00

15. Udruženje za umetnosti i kulturu Rumuna "Vikantije Petrović Bokaluc" Torak - Realizacija plana rada Udruženja 2019/2020 - 75.000,00

16. Amatersko pozorište "Jovica Jelić" Banatsko Karađorđevo - Repertoarsko amatersko pozorište - 120.000,00

17. Društvo za negovanje narodnih običaja i tradicija "Buzavirag" Novi Itebej - Itebejski zimski susreti 2020 - 90.000,00

Write comment (0 Comments)

Emisija "5kazanje" donosi nove velike priče malih ljudi. Autor Bora Otić gledaocima je i ovog puta ponudio nadahnute ispovesti stvarnog čoveka koji je zbog svog hobija, autentičnosti i neobičnosti ličnog života zanimljiviji od blaziranih priča koje tako često plasiraju mejnstrim mediji.

Članice udruženja žena "Vredne ruke" iz Srpskog Itebeja reprezentuju tradicionalnu kuhinju svog kraja. One su osmislile da svoju ponudu obogate pekmezom od autohtonih šljiva "Itebejki" i tako opet odu korak ispred konkurencije.

Od šljive koja opstaje u Srpskom Itebeju i oko ovog sela, a koju meštani od milja zovu i „Itebejka” pravi se i dobra rakija a godinama se organizuje i manifestacije posvećene šljivi "Dani Itebejske šljive" i "Rakijada".

Prilog možete pogledati na linku: 5kazanje

 

 

Write comment (0 Comments)

Proteklog vikenda na Trgu slobode u Zrenjaninu održan je PerSu mini košarkaški turnir. Veliki broj raspoloženih mališana, od 12. do 15. septembra, uživao je u omiljenoj igri pod obručem. Neki od njih su prvi put zaigrali na košarkaškom terenu u želji da testiraju svoj talenat.

Tokom četiri dana, koliko je trajao turnir, brojni posetioci uživali su u sjajnim košarkaškim potezima i odličnim ekipama mladih košarkaša.

Posebnu poslasticu, PerSu marketi pripremili su za subotu 14. septembar, kada su svi prisutni mogli da uživaju u nesvakidašnjim potezima i impresivnim trikovima sa loptom Nemanje Tricky Blažića, najboljeg fristajl košarkaša na Balkanu. Ovaj mađioničar sa loptom pokazao je prisutnima svoje najbolje fristajl košarkaške finte i trikove, a neki od njih su bili u prilici da mu “izađu na crtu” i tom prilikom nauče neki trik od Tricky-a. Nakon nadmudrivanja pod obručem, mališani su mogli da se slikaju i porazgovaraju sa njim.

  • Ovo je naš način da se odužimo svim našim sugrađanima, a posebno najmlađima, da im pružimo jedan lep, edukativan i zabavan vikend u gradu, koji će dugo pamtiti – poručuju iz PerSu marketa.

Write comment (0 Comments)

U Srpskom Itebeju u toku jučerašnjeg dana održana je „Banatska testijada“. Ova manifestacija organizovana je 14. put.

Manifestacija je obuhvatala kulturno umetnički program, zatim takmičenje u spremanju banatskog paprikaša, izložbu testenina dok su najmlađi učesnici ove manifestacije odnosno deca iz vrtića uživala u igrarijama i mešanju testa a za njih je organizovana i radionica.

Uveče je održano takmičenje u krofnama a treba spomenuti i to da je najlepše krofne napravila Ljupka Miškov ispred udruženja žena "Livađanke".

Manifestacija je i ovoga puta uspešno organizovana od strane Kluba žena “Vredne ruke” iz Srpskog Itebeja.

Write comment (0 Comments)